نص مُفرَّغ آليًا وقد يحتوي على أخطاء، فارجع إلى التسجيل للتحقق من الألفاظ.
0:00 Nameće se jedno veoma bitno pitanje, a to je pitanje kako i na koji način vjerom prevazići posljedice ovodunjalučkih nedača, neuspjeha i tako dalje. Nema sumnije da je na prvom redu jedan od najvažnijih uvjeta da bi prevazišli te nedače uspješno i što bezboljnije jeste čvrsto vjerovanje. 0:29 Znači čvrsto vjerovanje najbolja preventiva prije svega i lijek za tugu i za brigu, a naročito ako su one prouzrokovane vanjskim uzrocima. Uzvišina Allah subhanahu wa ta'ala je svoje milosti učinio Kur'an lijekom i za dušu i za tijelo. Pa u suri Junus kaže, o ljudi već vam je stigla poruka od gospodara vašeg i lijek za ono što je u vašim prsima. 0:58 i upustvo i milost vjernicima. Kur'an nadprirodno djeluje na ljudsku dušu i ljudske misle. Ako hoćemo sreću i rahatlog na oba svijeta, trebamo se vratiti Kur'anu i sunetu i u potpunosti prakticirati u svim segmentima našeg života. Samo na taj način ćemo moći ostvariti našu ovodunjalučku sreću, rahatlog i samo ćemo na taj način 1:29 prevazići naše ovodunjališke i nedače probleme. Znači, prva i najvažnija preventiva i lijek za naše tugovanje, za naše probleme, za postavice naših nedača jeste čvrsto i ispravno islamsko vjerovanje koje ima veliki utjecaj na čovjeka osjećanja, razmišljanja i ponašanja. U islamsko vjerovanje prije svega spada vjerovanje u Allahu Đelešanu, u odredbu ili određenje. 2:00 odnosno u šesti imanski šat, da sve što se događa izbiva da se događa uz Allahovu volju određenje, predodređenje i Allahov nadzor. Ništa Allahu ne izmiče. Svaki događaj ima svoj smisav, ima svoje zašto. Ovo vjerovanje ne dozvoljava čovjeku da tuga i žalost. 2:33 savladaju, znači njegovu nadu, da savladaju njegovu vjeru, jer on je svjestan da ne može utjecati na to k nekih stvari u svome životu, iako ima slobodnu volju i slobodno djelovanje. Prenosi se od Ibn Abasa radi Allahu ta'ala anuhu, da je poslanik sallallahu ta'ala rekao, znaj da kada bi se svi ljudi okupili da ti kakvu korist pribave, 3:01 neće ti pribaviti osim onoliko koliko ti je Allah odredio. I kada bi se svi ljudi okupili da ti nešto navude, neće ti navuditi osim onoliko koliko je Allah odredio. U drugoj predaji stoji da je poslanika a.s. rekao, znaj da ono što te je zadesilo nije te moglo ni mi mojići, a ono što te je mi mojišlo nije te moglo ni zadesiti. 3:35 Kada smo svjesni da su događaja i izbivanja već predodređena i zapisana, zašto da mnogo žalimo i zašto da se bojimo i da strahujemo od ljudi kada znamo da nam ne mogu koristiti niti nauditi osim onoliko koliko je Allah odredio. Kaže uzvišeni subhanahu wa ta'ala, nema nevolje koja zadesi zemlju i vas, a koja nije prije nego što je damo zapisana u knjizi. 4:03 To je Allahu uistinu lahko, da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo i da se ne biste previše radovali onome što vam on dadne. Allah ne voli nikakve razmetljice, kvalisavce. Neki ljudi, na primjer, kada izgube im etak ili ne uspiju u trgovini ili im umrije neko od njima milijih osoba ili izgube polažaj u društvu, previše tuguju i očajavaju. 4:32 Da su sve ovo prihvatili kao iskušenja koje je uzvišene Allah odredio i kojima iskušava ne bi prekomjerno tugovali i očajavali, a na to se odnose i riječi uzvišenog Allaha subhanahu wa ta'ala, da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo. I s druge strane, čovjek ne treba da se previše raduje dog onoga što mu Allah da, jer to može odvesti nezahvalnosti i oholosti. 5:01 i za oboravljanju onoga svijeta, a uzvišeni Allah kaže i Allah ne voli ni gordog, ni hvalisavog. Znači umjerena radost i veselje zbog onoga što postignemo od ovodunjalućih blagodati čini nas poniznim i daleko od svake hvalisavosti i oholosti, a u isto vrijeme čovjek treba da zna da prekomjerna radost 5:27 zbog blagodati prouzrokuje prekomjernu žalost kada te blagodati nestanu. Ako smo toga svjesni, onda ćemo svaku nedaču prihvatiti sa umjerenim emocijama, znajući da je to Allahova odredba. Ako sa umjerenim emocijama prihvatamo nedače i radosti, onda ćemo živjeti jednim smirenim i uravnoteženim životom. Također jedna od stvari koje su posebno značajne u prevazileženju životnih nedača jeste 5:57 vjerovanje u sudnji dan, odnosno vjerovanje u polaganje računa i uproživljenje. Svaki vjerni koji čvrsto vjeruju u sudnji dan, svjestan je da je ovaj svijet njegovo privremeno boravište i da se bog toga i ne vrijedi, jer ono što je prolazno i što ćemo sigurno izgubiti bez obzira koliko se cijeni u suštini ne vrijedi. Kada vjernik izgubi sebi dragu osobu, 6:25 On je ubijeđen da će se sa njom ponovo sresti na onome svijetu, ako je ta osoba vjernik. Osoba koja je ubijeđena u onaj svijet gleda na dunjalu kao nešto što nema nikakve vrijednosti, pa ako izgubi dio ovo dunjalučkih blagodati, ne pada oča i depresiju, jer zna da je Allah pravi vlasnik svega. U velji sa bezvrijednošću dunjalu kao Allahu postanih, s.a.v.s. rekao, 6:57 da ovaj svijet kod Allaha vrijedi i koliko je krilo mušice, nevijenik na njemu ne bi popio ni gutljaj vode. Jedan od najboljih dokaza i primjera da vjerovan je onaj svijet, umanjuje tugu je slučaj smrti Ibrahima poslanikova s.A.V. sina. Kada Ibrahim umro Allahu poslanik s.A.V. je povodom toga rekao, oko pušta suze i srce tuguje, 7:29 Ali nećemo govoriti ono što gospodara srbiji, da nema istinskog obećanja i da jedni drugi ne pratimo, odnosno ne umiremo, zato bom bi Ibrahime uveliko tugovali. Hadi izbježi Buharija muslim je budao do denesa radila talanu. Također od stvari koje su značajne i bitne u prevazilaženju životnih tegoba i nedača jeste vjerovanje, odnosno ispravno vjerovanje, 8:01 uznačenje Allahovih lijepih imena i njegovih savršenih svojstava. To i tekako ima utjecaja u pravilnom razumijevanju određenih događaja u našem životu, što ćemo vidjeti iz sljedećih primjera. Vjerovanje u Allahova dželeshanu imena i svojstva nije samo teorija. Nije samo bitno znati Allahova imena i svojstva, nego to je vjerovanje koje ostavlja dubog trag. 8:33 i utjecaju našim svakodnevnom i praktičnom životu. Pravi musliman čvrsto vjeruje da je Allah subhanahu wa ta'ala vladar, el-melik, da je el-hakim, da je mudar, da je el-qadir, da je moćan, da je el-mu'ti, onaj koji sve daje, i da je el-mani, onaj koji uskraćuje ljudima, i u sva druga Allahova imena i svojstva koja potvrđuje Kur'an i sunnet. 9:03 Zato čovjek koji vjeruje da je Allah istinski vladar i gospodar svega, da daje i uskračuje, neće se nikada usprotiviti njegove odredbi i bit će sa svakom odredbom zadovoljan. Onaj ko vjeruje da je Allah el-Hakim, mudar, i da su sve njegove odrebe utemeljene na mudrosti, da imaju svoj cilj i svrhu, bez odžira dok učio čovjek tu mudrost ili ne, sve Allahove odrebe će prihvatiti. 9:34 kao ono što je dobro po njega, bez obzira bila njegova duša s tim zadovoljna ili ne. Zato kaže uzvišeni Allah subhanahu wa ta'ala, možda vi nešto prezirete, odnosno ne volite, a u tome Allah da veliko dobro po vas. Kao primjer ću navesti Kuransko ukazivanje koje je svima poznato, ukazivanje o Musavu i Hidru, koje se spominje u sura Al-Kahf. 10:05 U ovom kazivanju se spominje da je Hidr ubio jednog dječaka. Na što je Musa a.s. reagovao i rekao što ubi dijete bezgriješno, koje nije nikoga ubilo. Učinilo se zaista nešto vrlo ružno. I mi bi na prvi pogled, kada bi vidjeli da neko ubija malodobno dijete, isto bi reagovali i kazali, začudili se. Nakon što su završili svoje putovanje, 10:35 Hidri objasnio mu savo razlog njegovih postupaka. A za ubijenog dječaka je rekao što se onog dječaka tiče, roditelji njegovi su vjednici, pa smo se bojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti, a mi želimo da im gospodar njihov mjesto njega da boljeg i čestitijeg od njega i milostivijeg. Surajlke, 80. 81. ajet. Ovaj događaj je posebno zanimljiv i važno istaknuti. 11:05 da pošto i razmojlaženje među islamskim učenjacima da li je Hidr bio vjerovjesnik ili je bio pobožan, samo pobožan čovjek. Po ispravnijem mišljenju on je bio vjerovjesnik jer da bi činio dijela koja se spominju u Kur'anu, odnosno suri Kehf, morao je imati objevo od uzvišenog Allaha subhanahu wa ta'ala. Kao još jedan primjer da često u životu 11:33 stvari koje prezirimo i ne volimo budu dobre po nas, znači u njihovoj konačnici, naveću, znači, primjer i slučaj čovjeka koji je Allahom odredbom izbjegao avionsku nesreću. Spominje je doktor Abdullah Al-Khalafir u svojoj knjizi Tuga i deprese u svjetlo Korana i Sunneta svoj razgovor sa čovjekom koji je zbog kašnjenja na avion izbjegao avionsku nesreću. Inače, ta avionska nesreća se dogodila 12:01 1989. godine na Rijatskom aerodromu i u njoj je poginuo 301 putnik. Čovek koji smo spomenuli spominje kako se desilo da zakasni pa kaže imao sam namjeru da putujem tim letom, međutim kada sam stigao na aerodrom i ostavio auto na parkingu, sjetio sam se da sam greškom ključ od auta ostavio unutar auta. 12:28 Vratio sam se i potrošio sam neko vrijeme tražeći načina da izvedim ključ, a u isto vrijeme sam strahalo da ne zakasnim na let, jer bio mi je veoma važan. Kada sam uspio izvediti ključ, odmah sam se zaputio prema sali za odlaske, ali kasno. Avion je već odletio. To me mnogo uznemirilo, razalostilo i zabrnulo, ali ubrzo nakon toga iznenađen sam vješću da je avion neposredno nakon uzljetanja pao i izgorio. 12:57 Nakon svega ovoga sam rekao hvala Allahu koji mi je podario novi život. Znači u mnogim životnim primjerima vidimo da određeni događaje koje ne volimo, koje prezirimo u stvari budu korisni i budu dobri za nas.