نص مُفرَّغ آليًا وقد يحتوي على أخطاء، فارجع إلى التسجيل للتحقق من الألفاظ.
0:00 Kako i na koji način vjerom prevazići posljedice ovodunjaličkih nedača, neuspjeha i tako dalje, nema sumnje da je na prvom redu jedan od najvažnijih uvjeta da bi prevazišli te nedače uspješno i što bezbolnije jeste čvrsto vjerovanje. Znači čvrsto vjerovanje je najbolja preventiva prije svega i lijek za tugu i za brigu, 0:33 prouzrokovane vanjskim uzrocima. Uzvišen Allah subhanahu wa ta'ala je svoje milosti učinio Kur'an lijekom i za dušu i za tijelo. Pa u suri Junus kaže O ljudi, već vam je stigla poruka od gospodara vašeg i lijek za ono što je u vašim prsima i upustvo i milost vjernicima. Kur'an nadprirodno djeluje na ljudsku dušu i ljudske misle. 1:02 Ako hoćemo sreću i rahatluk na oba svijeta, trebamo se vratiti Kur'anu i sunetu i u potpunosti prakticirati u svim segmentima našeg života. Samo na taj način ćemo moći ostvariti našu ovodunjalučku sreću, rahatluk i samo ćemo na taj način prevazići naše ovodunjalučke i nedaće probleme. Znači, prva i najvažnija preventiva i lijek. 1:33 za naše tugovanje, za naše probleme, za posteljice naših nedača jeste čvrsto i ispravno islamsko vjerovanje koje ima veliki utjecaj na čovjeka osjećanja, razmišljanja i ponašanja. U islamsko vjerovanje prije svega spada vjerovanje u Allahu Đelešanu, u odredbu ili određenje, odnosno u šesti imanski šart, da sve što se događa, 2:04 Izbiva da se događa uz Allahovu volju određenje, predodređenje i Allahov nadzor. Ništa Allahu ne izmiče. Svaki događaj ima svoj smisao, ima svoje zašto. Ovo vjerovanje ne dozvoljava čovjeku da tuga i žalost savladaju njegovu nadu, da savladaju njegovu vjeru jer on je svjestan. 2:36 da ne može utjecati na tok nekih stvari u svome životu, iako ima slobodnu volju i slobodno djelovanje. Prenosi se od Ibn Abasa radijallahu ta'la anuhu da je poslanik sallallahu ta'la rekao znaj da kada bi se svi ljudi okupili da ti kakvu koriz pribave neće ti pribaviti osim onoliko koliko ti je Allah odredio. I kada bi se svi ljudi okupili da ti nešto 3:05 Naudi neće ti nauditi osim onoliko koliko je Allah odredio. U drugoj predaji stoji da je poslanika a.s. rekao, znaj da ono što te je zadesilo nije te moglo ni mi mojići, a ono što te je mi mojišlo nije te moglo ni zadesiti. Kada smo svjesni da su događaja i izbivanja već predodređena i zapisana, zašto... 3:38 da mnogo žalimo i zašto da se bojimo i da strahujemo od ljudi kada znamo da nam ne mogu koristiti niti nauditi osim onoliko koliko je Allah odredio. Kaže uzvišeni subhanahu wa ta'ala nema nevolje koja zadesi zemlju i vas a koja nije prije nego što je damo zapisana u knjizi to je Allahu uistinu lahko da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo i da se ne biste previše radovali onome 4:07 što vam on dadne, Allah ne voli nikakve razmetljice, kvalisavce. Neki ljudi, na primjer, kada izgube i metak, ili ne uspiju u trgovini, ili im umre neko od njima milijih osoba, ili izgube polažaj u društvu, previše tuguju i očajavaju. Da su sve ovo prihvatili kao iskušenja, koje uzvišine Allah odredio, i kojima iskušava, ne bi prekomjerno tugovali, 4:37 i očajavali, a na to se odnose i riječi uzvišenog Allaha subhanahu wa ta'ala, da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo. I s druge strane, čovjek ne treba da se previše raduje tog onoga što mu Allah da, jer to može odvesti nezahvalnosti i oholosti iz oboravljanju onoga svijeta, a uzvišeni Allah kaže i Allah ne voli ni gordog, ni hvalisavog. 5:07 Znači umjerena radost i veselje zbog onoga što postignemo od ovodunjalućih blagodati čini nas poniznim i daleko od svake hvalisavosti i oholosti, a u isto vrijeme čovjek treba da zna da prekomjerna radost zbog blagodati prouzrokuje prekomjernu žalost kada te blagodati nestanu. Ako smo toga svjesni, onda ćemo svaku nedaću prihvatiti sa umjerenim emocijama znajući da je to Allahova odredba. 5:37 Ako sa umjerenim emocijama prihvatamo nedače i radosti, onda ćemo živjeti jednim smirenim i uravnoteženim životom. Također jedna od stvari koje su posebno značajne u prevazileženju životnih nedača jeste vjerovanje u sudnji dan, odnosno vjerovanje u polaganje računa i u proživljenje. Svaki vjedni koji često vjeruju u sudnji dan svjestan je 6:03 Da je ovaj svijet njegovo privremeno boravište i da se zbog toga i ne vrijedi, jer ono što je prolazno i što ćemo sigurno izgubiti bez obzira koliko se cijeni u suštini ne vrijedi. Kada vjernik izgubi sebi dragu osobu, on je ubijeđen da će se sa njom ponovo sredstiti na onome svijetu, ako je ta osoba vjernik. 6:28 Osoba koja je ubjeđena u onaj svijet gleda na dunjalu kao nešto što nema nikakve vrijednosti, pa ako izgubi dio ovo dunjalučkih blagodati ne pada očaj depresiju, jer zna da je Allah pravi vlasnik svega. U veđi sa bezvrijednošću dunjalu kao Allahu poslanih s.a.v. rekao da ovaj svijet kod Allaha vrijedi koliko je krilo mušice, ne bi nik na njemu ne bi popio ni gutljaj vode. 7:02 Jedan od najboljih dokaza i primjera da vjerovanje onaj svijet umanjuje tugu je slučaj smrti Ibrahima poslanikova s.a.s. sina. Kada Ibrahim umro Allahu poslanik s.a.s. je povodom toga rekao, oko pušta suze i srce tuguje, ali nećemo govoriti ono što gospodara srdi. 7:29 Da nema istinskog obećanja i da jedni druge ne pratimo, odnosno ne umiremo, zato bom bi Ibrahime uveliko tugovali. Hadis Birži Buharija Muslim je budao do denesa radi Allah ta ljanu. Također od stvari koje su značajne i bitne u prevazilaženju životnih tegoba i nedača jeste vjerovanje, odnosno ispravno vjerovanje u značenje Allahovih. 7:59 lijepih imena i njegovih savršenih svojstava. To i tekako ima utjecaja u pravilnom razumijevanju određenih događaja u našem životu, što ćemo vidjeti iz sljedećih primjera. Vjerovanje u Allahu Đelešanu, u imena i svojstva, nije samo teorija. Nije samo bitno znati Allahu imena i svojstva, nego to je vjerovanje koje ostavlja dubog trag i utjecaju našim 8:30 svakodnevnom i praktičnom životu. Pravi musliman čvrsto vjeruje da je Allah subhanahu wa ta'ala vladar, el-melik, da je el-hakim, da je mudar, da je el-qadir, da je moćan, da je el-mu'ti, onaj koji sve daje, i da je el-mani, onaj koji uskraćuje ljudima, i u sva druga Allahova imena i svojstva, koja potvrđuje Kur'an i Sunnet. Zato je čovjek koji vjeruje da je Allah istinski vladar i gospodar svega, 9:03 da daje i uskraćuje, neće se nikada usprotiviti njegove odredbi i bit će sa svakom odredbom zadovoljan. Onaj ko vjeruje da je Allah el-Hakim mudar i da su sve njegove odrebe utemeljene na mudrosti, da imaju svoj cilj i svrhu, bez obzira dok učio čovjek tu mudrost ili ne, sve Allahove odrebe će prihvatiti kao ono što je dobro po njega, bez obzira... 9:33 Bila njegova duša s tim zadovoljna ili ne? Zato kaže uzvišeni Allah subhanahu wa ta'ala, možda vi nešto prezirete, odnosno ne volite, a u tome Allah da veliko dobro po vas. Kao primjer ću navesti Kuransko kazivanje koje je svima poznato, kazivanje o Musavu i Hidru, koje se spominje u sura Al-Kahf. U ovom kazivanju se spominje da je Hidr ubio jednog dječaka, na što je Musa, 10:07 A Nihiselam burno reagovao i rekao, što ubi dijete bezgriješno, koje nije nikoga ubilo. Učinio se zaista nešto vrlo ružno. I mi bi na prvi pogled, kada bi vidjeli da neko ubija malodobno dijete, isto bi reagovali i kazali, začudili se. Nakon što su završili svoje putovanje, Hidrija objasnio mu savo razlog njegovih postupaka. A za ubijenog dječaka je rekao, 10:37 Što se onog dječaka tiče, roditelji njegovi su vjednici, pa smo se bojali da ih on neće na nasilje i nevjerovanje navratiti, a mi želimo da im gospodar njihov mjesto njega da boljeg i čestitijeg od njega i milostivijeg. Surajl Keh, 80. 81. ajet. Ovaj događaj je posebno zanimljiv i važno istaknuti da postoji razmojlaženje među islamskim učenjacima da li je hidr 11:06 bio vjerovjesnik ili je bio pobožan, samo pobožan čovjek. Po ispravnijem mišljenju, on je bio vjerovjesnik, jer da bi činio dijela koja se spominju u Kur'anu, odnosno suri Kehf, morao je imati objevo od uzvišenog Allaha subhanahu wa ta'ala. Kao još jedan primjer, da često u životu stvari koje prezirimo i ne volimo budu dobre po nas, znači u njihovoj konačnici, 11:35 Naveću znači primjer i slučaj čovjeka koji je Allahovom odredbom izbjegao avionsku nesreću. Spominje je doktor Abdullah Al-Hatir u svojoj knjizi Tuga i depresija u svjetlu Korana i Sunneta svoj razgovor sa čovjekom koji je zbog kašnjenja na avion izbjegao avionsku nesreću. Inače ta avionska nesreća se dogodila 1989. godine na Rijalskom aerodromu i u njoj je poginuo 301 putnik. 12:04 Čoveko je, smo spomenuli, spominje kako se desilo da zakasni pa kaže, imao sam namjeru da putujem tim letom, međutim, kada sam stigao na aerodrom i ostavio auto na parkingu, sjetio sam se da sam greškom ključ od auta ostavio unutar auta. Vratio sam se i potrošio sam neko vrijeme tražeći načina da izvedem ključ, a u isto vrijeme sam strahovao da ne zakasnim na let, jer bio mi je veoma važan. 12:34 Kada sam uspio izvediti ključ, odmah sam se zaputio prema sali za odlaske, ali kasno. Avion je već odletio. To me mnogo uznemirilo, ražalostilo i zabrnilo, ali ubrzo nakon toga iznenađen sam vješću da je avion neposredno nakon uzljetanja pao i izgorio. Nakon svega ovoga sam rekao hvala Allahu koji mi je podario novi život. 13:00 Znači u mnogim životnim primjerima vidimo da određeni događaje koje ne volimo, koje preziremo, u stvari budu korisni i budu dobri za nas.