خودکار طور پر تیار کردہ متن ہے، اس میں غلطیاں ہو سکتی ہیں۔ درست الفاظ کے لیے ریکارڈنگ سنیں۔
0:00 Razmišljanje o ahiretu, kažu islamski učinaci, donosi mudrost i oživljava srce. A zaista danas muslimarima je potrebno dosta mudrosti, potrebno su im ljudi koji su odlučni, koji posjeduju znanje, koji posjeduju hrabrost, koji posjeduju mudrost, dakle koji razmišljaju o umetu i njegovim problemima. I vidite da danas ovaj islamski umet najmanje ima takvih ljudi, ili skoro i nema. 0:28 Ili skoro i nema. Vjerujte, postali događanja, postali događanja o nekakvom antisemitizmu o kojima je pisao, o kojima smo mi pisali u SAF-u i tako dalje, ljudi se bili toliko prepali, ljudi se, naši neki intelektualci koji su objavljivali za nas, koji su bili naši saradnici, čak su tražili da se više njihova imena nigdje temu ne spominu. Nigdje. Međutim, kad su vidjeli da... 0:56 Jedan Fatmir Alispahić koji je došao iz Tuzle, koji je javno prozvan i osuđen na linč, da slobodno razgovara sa jednim Fincijem na televiziji i da ga je pobio i demantovao svojom laži koje su niznijeli, onda su se povratili i kažu, hoću sad ja da dam intervju, hoću da kažem kako su mi prijetili, kako mi rade o glavi. 1:26 I zaista našim vođama, ljudima, političarima, intelektualcima, trebaju takvi ljudi. I kad li vide na televiziji, kad pročitaju u novinama, sigurno i njima povećaju samopouzdanje. Jer malo je takvih danas, nema ih. A ovako ćemo propast. Bez islamskog odgoja, bez istinskih islamskih vrijednosti, bez islamskog ahlaka, bez ponosa, bez samo to nemoj. 1:52 I popuštamo, popuštamo i nikad da ostavimo svoje ideje. Nikad. Ni vjerske, ni nacionalne. Zato nam trebaju ljudi koji razmišljaju svojom glavom i koji znaju šta hoće. Ali ne samo da mlaka i prazno sklamo, nego da znaju u sumi svoj pametno kazat i na televiziji, na bilo kojem drugom mediju, odnosno u sredstvu informisanja i da znaju dići svoj glas onda kad treba. Da znaju da je talasat kad treba da talasat. Tako toga nemamo. Ti istinski vođa nemamo. 2:23 Zato kaže Abdullah Nabas, razmišljanje o dobru poziva da se to dobro izvrši, a kajanje zbog zla poziva ostavljanje tog zla. Dakle, o tome treba vjeriti da razmišljaš. A kad razmišljaš o dobrim dijelima, koja bi mogao učiniti da ne činiš, siguro što razmišljanje postatno da ju radiš. A kad razmišljaš o svojim grijecima i kaješ se zbog njih, to kajanje i razmišljanje o grijehu će te siguro natjeca da učiniš togu, da se pokaješ isimski Allah. 2:55 Jedan interesantan slučaj je također sa Davudome Tajijem koji spominju islamski učenjaci i vrlo interesantan, možda čak pomalo isminješan, kaže da je on jedne noći sjedio na krovu kuće svoga komši i gledao kad je nebo bilo vedro puno okićeno zvijezdama. Tako razmišljajući, pošto u pustinjama ti krovovi kuća bili jako slabi, onaj krov je propao, on je propao dole u kuću ovog čovjeka. 3:23 I kad je vidio o kome se radi, taj čovjek upitao ga je, pa što si to radio, si propao, si puć sudario, kao ja nisam ni osjetio da sam propao, razmišljao sam, razmišljao sam o Allahu Dželješanu, jedovatno nije bilo ni visoko, ali čovjek se posvetio, posvetio dakle razmišljanju i toliko se udubi u svoje misli, u tim mislima o Allahu Dželješanu, o Ahiratu, o svojim gresima, da nije ni osjetio kad je pao. Imam šafija, također imao... 3:56 dosta svojih izreka o razmišljanju. Pa između ostalog kaže, pomozite se u govoru šutnjom, a u izvlačenju propisa razmišljanja. Pomozite se u govoru šutnjom. Zapamtam dobro što u izreku. Kad nešto hoćete da kažete, onda se pomožite šutnjom. Sve to znači. Ono što je naš narod rekao, ispeci pa reci. Prije nego što kažeš nešto, onda dobro razmišljaj. Dobro razmišljaj, izvagaj, izvagaj to. 4:24 imama šafije šta kaže u to vrijeme pomožete se u govoru šutnjom a u izlačenju propisa razmišljanjem kad islam skučinjak razmišlja o određenom pitanju koje je njemu postavljeno razmišlja o kuranskim ajatima koji su izređeni na tu temu sigurno će donijeti inšallah uzalahu pomoć dobro rješenje međutim ako onako koji stopa samo na osnovu dokaza kaže određenu stvar 600 puta se desi da pogreši 4:54 Imam Šafi je bio poznan po jako inteligenciji i znamo da za ono predaju da je on morao, dakle da, to je pobožnost, to je istinski iman, da je morao da zaklanja jednu stranicu određenje knjigi apostolnog Korana, da ne bi, kad čita, da ne bi zaklanti oboze, da se ne pomiješale. Dakle jednu stranicu je morao da zaklani, dok to u drugu uči. Jer su zajedno ulazile u njegovu memoriju. 5:20 Zatim kaže Imam Šafija, ispravno gledanje na stvari je spas od obmane, a postojanost u mišljenju je spas od pretjeđivanja. Zatim ćemo više ala spomenuti riječi no Kajima koji govori o razmišljanju, jedna vrlo interesanta naša mi kaže. Postoje četiri vrijednosti na Dunjaluku, četiri vrijednosti. Prva je hikmet, odnosno mudrost. Mudrost čiji je pratilas uvijek razmišljanje. Dakle, nema mudrosti bez razmišljanja. 5:49 To je jasna stvar. Drugo, čednost. Dakle, čednost. To je ta osobina lijepog islamskog ahlaka kojom je trebalo da se opite istinski muslimani. A njen temelj, dakle njen stalni pratilac, jeste pobjena strastima. Ne ima čednosti, ne može biti čedan, nevin. Dakle, i pošten u svom životu. Ne može biti moralan onaj ko ne pobjedi svoju strast. Koga strasti pobjede, gotovo je. 6:18 Sanjim je završeno. Makar kanjao, postio, džihad vodio, ne znam, ako ne vodi džihad sa svojim strastima, dakle, neće uspjeti. A primjer za to je najbolji, Jusuf a.s. Kako se on izborio sa svojim strastima i kako je uspio, uspio da postigne tu vrlinu za lahopomoć. Zatim, treća stvar, treća vrijednost jeste snaga ili kuvert. A kaže mu Kajim, a njen temen je savladavanje u srđubi. Savladavanje u srđubi. 6:48 Onaj ko se ne zna savaljati u srđbi, on će uvijek donositi odluke na prečac i kajaći se zbog toga. Dakle, u tome je snaga. I četvrta stvar, pravda. Dakle, kad govorimo o srđbi, nije bitno o kome se radi. Radilo se je o grijehu prema Allahu želećanu, o grijehu prema roditelju, prema ženi i tako prema djetetu. Ako u srđbi postupiš i odmah doneseš odluku, sigurno ćeš postupiti pogrešno. I pravda... 7:16 A njen temelj je, kaže Mnukaim, snaga duha ili veličina duše. Zatim, ćemo spomenuti također riječi Mnukaima koji kaže da je najbolje razmišljanje, razmišljanje o popravljanju stanja, svog vlastovog stanja i puteva, načina kako da se to postigne i da se odbiju štete od čovjeka. O čemu čovjek može razmišljati? Može razmišljati o stanjima Dunjaluka i o stanjima Herata. Dakle, kad razmišljamo o koristi za Dunjaluk, 7:46 To je jedna vrsta razmišljanja. I drugo, kad razmišljamo o štetama i kako ih spriječiti. Međutim, najbolje razmišljanje je razmišljanje o Allahu, odnosno o ahiretu i kako se spasti na ahiretu. I razmišljanje o kazni i kako je izbjeći uz Allahu pomoć. Kako se, dakle, spasti te kazne. Avrahuna će kaženu kad im razmišljanje o Allahu i veličini, o njegovim blagodatima, o naredama, zabranama i putovima spoznaje svih ovih stvari. 8:16 O Allahom i svojstvom i menima i sunnetu Rasula s.a.v.