Otomatik metin. Hatalar içerebilir; kelimelerin doğrusu için kayda başvurun.
0:00 A u muslimovoj predaji stoji ko uradi dijelo koje mi nismo naredili bit ćemo odbijeno. Zadržat ćemo se kod ovog hadisa da ga malo pojasnimo jer je on jedan od tri hadisa koji predstavljaju osnovu islama. Dijela koja učini čovjek neće biti primljena kod Allaha Đalšanu ako ne ispune dva uvjeta šarta. Prvi uvjet je ihlas, to jest iskrenost. 0:30 Djelo treba da bude urađeno iskreno u ime Allaha Đelešanuhu da bi bilo primjeno kod Allaha Đelešanuhu kao dobro djelo. Kaže Allaha Đelešanuhu onaj koji je dao smrti život da bi iskušao koji od vas će bolje postupiti. On je silni i onaj koji prašta. Sura Al-Mulk drugi ajed. Kaže poznat islamski učenjak Al-Fudajn Ibn Ijad to znači ko će učiniti iskrenije i spravnije djelo. Upitali su ga. 0:59 O Ebu Ali, a šta znači iskrenije i spravnije? On je odgovorio, djelo ako bude iskreno urađeno, a ne bude ispravno, neće biti primljeno. A ako bude ispravno, a ne bude iskreno, također neće biti primljeno. Biti iskreno urađeno znači da bude urađeno radi Allaha Đelšanuhu, a biti ispravno znači da bude po sunnetu. Zatim je pručio riječi uzvišenog Allaha Đelšanuhu. 1:27 Pa ko se nada susretu sa svojim gospodarom, neka čini dobra djela i neka u ibadetu svome gospodaru ne pripisuje nikoga. Također Allah Đelršanu uzvišeni kaže i mi ćemo pristupiti djelima njihovim koja su činili i u prah i pepeo i pretvoriti. Sura El Furqan 23. To su ona djela koja nisu bila u skladu sa sunnetom i kojima je se namjeravalo nešto drugo mimo Allahovog Đelršanu hulica. 1:59 Neki od ispravnih prethodnika su govorili nema ni jednog dijela pa makar bilo i malo a da za njega neće biti postavljena dva pitanja. Zašto si ga uradio i kako si ga uradio? Uglavnom ovaj prvi šart uslov je poznat ljudima i lakše je shvatljiv jer ljudi lahko shvate da s kojom namjerom uradiš dijelo tako će za njega biti i nagrađen. Za ihlas imamo jedan hadis. 2:27 koji je zlatno pravilo kada je u pitanju iskrenosti u dijelima i s ovim hadisu u mulema je u većini slučajeva odpočinjala svoja dijela. Ovaj hadis je mjerilo iskrenosti dijela, a hadis glasi od Omera ibnul Haptaba radijallahu anse prenosi da je poslanik sallallahu aleyhu ve seleme rekao dijela se cijene samo prema nijetima i svakoj osobi pripada ono što je na nijetiju. Pa čija hijra bude radijallahu aleyhu ve seleme njegova poslanika, 2:58 Njegova hijra je Allahu njegovu poslaniku, a čija hijra bude radi dunjaluka da bi postigao nešto od njega ili zbog žene da bi se oženio njome, njegova hijra je za ono zašto ju je ina umio. Hadis je mutefekun ali. Također se prenosi od ima Mišafije da je rekao ovaj hadis je trećina ilma, to je znanja. Ono što je bitnije za ovu temu i što ima bliski uvezuje drugi šart uvjet. 3:26 da bi djelo bilo primljeno kod Allaha Čelešanuhu, a to je slijeđenje sunneta Allahu o poslanika Muhammada s.a.v. Kao što smo prethodno naveli, drugi šart u uslov za primljenost djela kod Allaha Čelešanuhu je da djelo bude u skladu sa sunnetom poslanika Muhammada s.a.v. Za ovo je dokaz hadija iz kojeg prenosi Aisha r.a. da je poslanik s.a.v. rekao 3:56 Ko uvede nešto novo u islam, ovu našu stvar, što nije od njega, bit će mu odbijeno. A u muslimove predaji stoji ko uradi dijelo koje mi nismo naredili, bit će mu odbijeno. Ovaj hadis je također ubrojan u hadise koji su osnama vjere islama. I ujedno je vaga za unutrašnju zdjela, kao što je hadis, dijela se cijene samo prema namjerama, vaga za vanštinu dijela. 4:27 Prema tome, ako dijelo ne bude urađeno radi Allahovog zadovoljstva, onaj ko ga učini neće imati nikakve nagrade za to dijelo, a također ako dijelo ne bude u skladu sa šerijatom, odnosno sunnetom Muhammada, počinilac neće imati nikakvu nagradu, pa makar ga uradio sa iskrenim nijetom. 4:51 Ukratko rečeno, dijela u islamu moraju biti u skladu sa širijatskim propisima i moraju biti urađena iskreno radi Allaha Đelšanuhu.